Zemljovid - Narva-Jõesuu (Narva-Jõesuu linn)

Narva-Jõesuu (Narva-Jõesuu linn)
Narva-Jõesuu (njem. Hungerburg, rus. Усть-Нарва Ust'-Narva) je grad u okrugu Ida-Virumaa, sjeveroistočna Estonija. Grad se nalazi na obali Baltičkog mora u blizini ruske granice. Ime grada na estonskom i ruskom jeziku znači "ušće rijeke Narve".

Narva-Jõesuu ima 2.602 stanovnika (1. siječnja 2010.). Kao što je i u obližnjem gradu Narvi većinu stanovnika danas čine Rusi ili govornici ruskog jezika, iako je postotak etničkih Estonaca nešto veći u Narva-Jõesuu (13% u odnosu na 4% u Narvi). Grad se prostire na 11,03 km².

Zahvaljujući sedam kilometra dugim pješčanim plažama Narva-Jõesuu je jedno od najpopilarnijih ljetovališta. U 19. i početkom 20. stoljeća Narva-Jõesuu je bio "spa-grad" u kojem je uglavnom boravilo plemstvo iz Sankt-Peterburga.

Narva-Jõesuu je grad prijatelj s finskom Imatrom i ruskim Kronstadtom.

* Službene stranice (na estonskom, ruskom, engleskom i finskom)

 
Zemljovid - Narva-Jõesuu (Narva-Jõesuu linn)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Estonija
Zastava Estonije
Estonija 2021. Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km2, od čega 2839 km2 otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik.

Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
EUR Euro (Euro) € 2
ISO Jezik
ET Estonski jezik (Estonian language)
RU Ruski jezik (Russian language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Latvija 
  •  Rusija 
Administrativna jedinica
Zemlja, State, Zemljopisno područje,...